utorak, 21. travnja 2015.

Stanko Bašić: Kršćanstvo i New Age - kritički prinosi

Stanko Bašić: Kršćanstvo i New Age - kritički prinosi, Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju, biblioteka U potrazi za smislom, Zagreb, 2015.

Knjiga Kršćanstvo i New Age - kritički prinosi novinara, pjesnika i publicista Stanka Bašića okuplja recenzije knjiga s temom kršćanstva i New Age-a koje su izlazile u Slobodnoj Dalmaciji od 1995. do 2003. godine u prilozima za kulturu Kultura i Forum.  Radi se o novinaru koji je iz tjedna u tjedan, jedini u to doba na ovim prostorima, pratio izlazak suvremene duhovne literature, kao i nova izdanja knjiga kultnih autora koja su se pojavila na tržištu u poslijeratnom razdoblju. Kako se radi o vremenu u kojem smo bili zaokupljeni poslijeratnim traumama jednako kao i preispitivanjima novih duhovnih smjernica koje smo nastojali procijeniti i uključiti u svoje živote, ova knjiga upravo sabire djeliće naših duhovnih biografija i može nam poslužiti kao jedna vrsta prisjećanja na sadržaje koji su nas oblikovali u potrazi za smislom.  U sadržajnom smislu knjiga je proširenje knjige uspješnice Era Vodenjaka - izazov za kršćanstvo (2001.) u kojoj je ovaj vrsni poznavatelj svjetskih religija i njihovih korijena na jednostavan način prikazao povijesne izvore kršćanstva i novih duhovnih pokreta, njihov put kroz vrijeme, odmake od idejnih začetaka i duhovne profile s kojima se pojavljuju u našoj suvremenosti. 

U knjizi Kršćanstvo i New Age - kritički prinosi autor nas vodi u vrijeme u kojem je izašlo nekoliko pretisaka Biblije, prvo hrvatsko kritičko izdanje Bhagavad Gite, kao i niz pretisaka vrijednih knjiga o protestantizmu. Nadalje, u knjizi možemo obnoviti znanje o globalno popularnim uspješnicama kao što su knjige Marlo Morgan (Tihi zov Australije, Poruka iz Zauvijek), zatim našeg domaćeg autora Adriana Predraga Kezelea (Sedam Čakri, sedam stanja svijesti) ili kultnog Deepaka Chopre čije su knjige u ono doba za ljubitelje New Age-a bile nešto poput obvezne lektire. Knjiga nas vodi i kroz prva izdanja nove kršćanske literature kakvu su pisali Anthony de Mello (Put k Bogu: moliti tijelom i duhom), Tomislav Ivančić (Ovisnost i sloboda) i Karen Armstrong (Povijest Boga) koji su danas osobito cijenjeni kao autori knjiga koje se preporučuju u pedagoškom i terapijskom pristupu podučavanju vjere, odnosno kao pristupi liječenju duhovne strukture.  Ako niste upoznati s prvim knjigama koje su nas u to doba upoznavale s filozofijom masonerije (slobodnog zidarstva), u ovoj knjizi možete saznati tko je sve o tome pisao i na koji se način takve knjige međusobno razlikuju, od Fichteove Filozofije zidarstva iz 18. stoljeća do suvremenog autora Slobodnih zidara Jaspera Ridleya, kao i niz drugih knjiga koje tematiziraju odnos masonerije i kršćanstva. Važno je naglasiti da knjiga sabire i tekstove o knjigama koje se dotiču rubnih tema kao što su psihologija i ezoterija (na primjer, knjige Carla Gustava Junga i popularna Anatomija duha Caroline Myss), genetsko inžinjerstvo (istoimena knjiga Johna Fagana), postmodernizam (knjiga Davea Robinsona Nietzsche i postmodernizam), praktične teologije (Neil T. Anderson: Pobjeda nad tamom) i borilačkih vještina (Petar Payne: Borilačke vještine: duhovna dimenzija). Osim s navedenim rubnim temama, u knjizi ćete se susresti s prikazima knjiga duhovne poezije (kao, na primjer, knjiga Otisak neba Ivne Talaje). U ovom kontekstu i poezija zadobiva svoje pravo značenje, kao sastavni dio jedne nove kulture duhovnosti koja svoj izraz dobiva i u pjesničkom obliku.

Uvodni tekst pod nazivom Kada počinje novo doba? povijesni je i kritički uvod u razumijevanje fenomena novih duhovnosti utemeljenih na tzv. prirodnim religijama, u kojem nam autor daje presjek najvažnijih datuma nastanka New Age-a i njegovih filozofskih temelja, uspoređujući ih neprestano s vrijednosnim temeljima kršćanstva. U prikazu kršćanstva i novih duhovnosti autor knjige jednako je kritičan prema ove dvije dominantne duhovne struje suvremenog svijeta, pokazujući izrazitu objektivnost, što je i osnovna značajka svih kritičkih prikaza koji slijede nakon uvoda. Smatramo da se radi o iznimnoj osobini, s obzirom da je autor po svojoj duhovnoj strukturi skloniji kršćanstvu, ali upravo zato kritičnost i objektivnost dobivaju na težini. U uvodu je naznačena nesustavnost određenja pravih početaka New Age-a, raznolikost i pluralnost mišljenja u vezi osnovnih vrijednosnih određenja, kao i temeljne sličnosti i različitosti ovog pokreta s nekim kršćanskim idejama. Posebnost uvoda je u tome što nas vodi od dalekih početaka do suvremenosti, te na taj način doprinosi osnovnom razumijevanju odjeka nekih davnih ideja u našem vremenu. U uvodu se autor knjige dotiče i nove uloge znanosti te problematizira njezino značenje i postavlja je u kontekst etičkih preispitivanja koja se tiču upravo novih duhovnih pokreta i kršaćanstva. Imamo li pravo zanemariti posljedice genetskog inžinjeringa i u kakvu se filozofiju života uklapaju pokušaji usavršavanja čovjeka i prirode na takav način? Postoji li etička odgovornost po kojoj je suvremena, tzv. nova znanost ipak odgovorna i mora promišljati univerzalna humanistička načela? Donosi li nam novo tisućljeće, prema tome, novu utopiju ili novi totalitarizam? To su samo neka od pitanja na koje autor daje i odgovore s kojima se u načelu ne moramo složiti, ali ih nikako ne možemo zanemariti jer su dobro utemeljeni u čvrsto ocrtani kontekst novih duhovnosti.

Knjigu zaokružuje tekst Željka Mardešića pod naslovom Smireno otkrivanje činjenica koji je objavljen 2001. godine povodom izlaska knjige Era Vodenjaka- izazov za kršćanstvo u kojem možemo saznati kako ovaj poznati sociolog religije vidi poziciju novinara Stanka Bašića i kako ocjenjuje njegov način praćenja literature, te koju vrijednost daje ovakvim pokušajima sistematizacije važnih suvremenih duhovnih tema. Iako se radi o prijateljstvu, koje je autor jasno istaknuo u posveti knjizi Kršćanstvo i New Age - kritički prinosi, Mardešićev prikaz govori nam puno više o temi i načinu pristupa, nego o autoru knjige. U tom smislu, zainteresirani čitatelj neće biti osuđen na čitanje neutemeljenih hvalospjeva, kakvi su danas osobito popularni, već na preciznu analizu stanja stvari i naznačene smjernice za daljni razvoj kritičke misli. 

Knjiga je na određeni način pregled izdavačke djelatnosti u poslijeratnom vremenu, u kojoj su Dvostruka Duga, Cid, Cid-Nova, Teovizija, Kršćanska sadašnjost, Laus, Stari Grad, Provincijalat franjevaca trećoredaca, Naklada Ljevak, Sion, Demetra i druge izdavačke kuće povukle svoje prve velike poteze na izdavačkom tržištu. Na određeni način, prisjećanje na prvo otvaranje hrvatskog nakladničkog tržišta samo po sebi je vrijednost, koju je autor knjige Kršćanstvo i New Age-kritički prinosi naglasio tako što je izostavio vrijeme izlaska svojih tekstova i u prvi plan stavio vrijeme objavljivanja knjige kod određenog nakladnika.

Radi se o knjizi koja će biti nezaobilazna na policama svih suvremenih putnika u duhovnost, kao i onih koji su određeni dio puta prešli pa se žele prisjetiti svojih traganja, te pojedinih dijelova tog nepresušnog putovanja koje počinje pitanjem smisla i nikada ne završava. Upravo zato knjiga Kršćanstvo i New Age - kritički prinosi zaslužuje prvo mjesto u biblioteci U potrazi za smislom kojom Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju otvara novo poglavlje istraživanja značenja književnosti za čovjeka razapetog između životnih banalnosti i vječne potrebe za duhovnošću.  

Svečana promocija knjige održat će se 8.5. u 18.30 sati u Knjižnici Ivane Brlić Mažuranić (Zagreb, Folnegovićevo naselje) i u Gradskoj knjižnici Zadar 18.5. u 18.00 sati.    






  

Nema komentara:

Objavi komentar