petak, 3. lipnja 2016.

Logosfera u Knjižnici Ivane Brlić Mažuranić


U srijedu, 1. lipnja, u vrijeme kad se na Trgu bana Jelačića odvijao veliki prosvjed protiv sprječavanja kurikularne reforme, u Knjižnici Ivane Brlić Mažuranić na Folnegovićevom naselju održala se promocija drugog broja časopisa Logosfera, u intimnom krugu od dvadesetak sadašnjih i bivših studenata logoterapije kojima se pridružilo i nekoliko znatiželjnika koji su o promociji saznali putem medija, kao i nekoliko srdačnih knjižničarki koje su nas ugostile.  



Časopis Logosfera službeno je glasilo udruge Logos koja okuplja oko 200 studenata logoterapije, od kojih su neki već diplomirani logoterapeuti. Na promociji su o logoterapiji i nastanku časopisa govorile Vedrana Nucak i Ana Sarić, studentice druge generacije i logoterapeutkinje. Obje su u vrlo inspirativnim izlaganjima istaknule kako logoterapiju od ostalih psihoterapeutskih pravaca razlikuje naglasak na duhovnoj dimenziji čovjeka, kao i na odgovornosti za vlastite odluke, koja je druga strana osobne slobode.



Logoterapija ne istražuje korijene neuroza već načine kako se neuroze mogu prevladati preuzimanjem odgovornosti za vlastiti život. Čovjek se uvijek može odlučiti za nešto, čak i kad je u najtežim uvjetima, makar to značilo samo zauzimanje stava prema patnji. Kad ništa drugo nije moguće, ipak je moguće jer je čovjek slobodno biće, i njegova unutrašnja sloboda mu je neotuđiva. Duh je ona strana našeg bića koja nas održava na životu, stijenj svijeće koja gori dok živi, vertikala po kojoj smo ljudi. Duh je uvijek zdrav, osobito u onim trenucima kad se odlučuje za dobro. Jedan od ključnih pojmova logoterapije je pojam autotranscendencije - to je mogućnost da čovjek nadraste samoga sebe, težeći nečemu izvan sebe. Ljubav prema nekome ili nečemu snažna je sila koja čovjeka može motivirati da izdrži i najteže patnje, pa je upravo zato ljubav najsnažniji poticaj za autotranscendenciju. To je životni princip koji prkosi ideji smrti i suprostavlja joj se idejom života koji uvijek nalazi prostora da se ostvari, čak i na mjestima gdje bi ga najmanje očekivali. Stablo izraslo iz kamena, u pustoši, cvijet procvjetao u pustinji, čovjek pun smisla u užasima koncentracijskog logora. Životna sila koja nalazi načina da se ostvari bilo gdje princip je autotranscendencije kojeg možemo u čovjeku potaknuti i održavati, ako u nekom trenutku svog života čovjek posustane i podlegne očaju. Što ja mogu učiniti u ovom trenutku? Ako ja neću, tko će? To su važna pitanja na koja svaki pojedinac može odgovoriti i to su pitanja koja ga ponovo dovode u dodir s unutrašnjom snagom iz koje raste život.



Ovaj broj časopisa Logosfera posvećen je ljubavi kao djelatnom principu po kojem se odlučujemo za nekoga ili nešto, pa u skladu s tim uz tu svoju odluku i stojimo. Upravo zato jedan je tematski blok u časopisu posvećen mogućnostima primjene logoterapije u radnom okruženju, u obitelji, u ljubavnim i partnerskim odnosima, u školovanju novih naraštaja.  Drugi je tematski blok posvećen prikazu studija logoterapije u Hrvatskoj, od njegovih korijena (Viktor Frankl i njegova ideja logoterapija) do posljednjih generacija upisanih logoterapeuta. U tom kontekstu, na zadnjim stranicama časopisa najavljen je i drugi logoterapijski kongres koji će se održati 10. i 11. lipnja u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče (http://www.logoterapija.com/program-kongresa). 


I, kako je u svom izlaganju nekoliko puta naglasila Ana Sarić, časopis je u potpunosti odrađen volonterski, iz ljubavi. Tekstovi, fotografije, grafički prijelom, logo i, na kraju, promocija - sve je to zatvoren krug kojeg čine ljudi kojima nije teško učiniti nešto za zajedničku ideju širenja smisla. Logoterapija se mora živjeti i iza nje mora stajati cijeli čovjek. Studenti logoterapije u Hrvatskoj, članovi udruge Logos i tvorci Logosfere svojim su primjerom potvrdili da je logoterapija u Hrvatskoj na dobrom putu da zaživi punim životom.

Promociju časopisa svojom je glazbom uljepšala Elma Burnić, kantautorica i studentica logoterapije, koja je otpjevala nekoliko tematski i žanrovski različitih pjesama i učinila ovaj događaj nezaboravnim. Stanko Bašić, novinar i književnik, upotpunio je večer anegdotama iz života Viktora Frankla i prikazom biblioteke Oko tri ujutro koja je objavila većinu Franklovih djela.

Nije nevažno napomenuti kako se dugogodišnja suradnja s Knjižnicom Ivane Brlić Mažuranić, u kojoj smo u toku nekoliko posljednjih godina promovirali sva izdanja udruge Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju ("Biblioterapija i poetska terapija- priručnik za početnike", "O čitateljskim grupama- metodički priručnik s primjerima dobre prakse", autorice Ivane Bašić i knjigu novinara i književnika Stanka Bašića pod naslovom "Kršćanstvo i New Age") s ovom promocijom i dalje nastavlja. U punom nazivu udruge Balans centar povezane su logopedagogija i biblioterapija. Termin logopedagogija (pedagogija smisla) izvedenica je iz termina logoterapija (terapija smislom) kojeg baštinimo od psihijatra Viktora Frankla koji je nakon Drugog svjetskog rata, na temelju bogatog radnog i životnog iskustva, osmislio ovaj novi psihoterapeutski pravac. Upravo posljednja promovirana knjiga Balans centra u svibnju prošle godine otvorila je biblioteku U potrazi za smislom kojoj je osnovna ideja izdavanje knjiga koje se bave traganjima za smislom, odnosno za pitanjima i odgovorima koja oblikuju smisao. Zato nije slučajno, iako se tako na prvi pogled čini, da smo upravo u ovoj knjižnici promovirali drugi broj časopisa Logosfera. 



Iako su biblioterapija i logoterapija već desetljećima bliske i jedna drugu podržavaju, vjerujem da su ovo prvi koraci približavanja ova dva područja i na našim prostorima. Sljedeći broj Logosfere bit će djelomično posvećen i terapijskom korištenju knjige, dok će četvrti broj u potpunosti obrađivati ovu temu. Eto prilike za još nekoliko lijepih promocija i novih početaka koji objedinjuju zajedničke točke i udaraju temelje za logoterapiju utemeljenu na nekoliko snažnih dodatnih uporišta.


Ivana Bašić  

Nema komentara:

Objavi komentar